Cigareta kao tajna

Još jedna operna sezona završava u ugodnom ambijentu toplih ljetnih večeri u atriju Galerije Klovićevi dvori. Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu premijerno je ondje postavila 5. srpnja jednočinku, tj. intermezzo u jednom činu Suzanina tajna talijanskog skladatelja Ermanna Wolf-Ferrarija. Zatim ju je, na sljedećim predstavama, izvela zajedno s prošle sezone postavljenim Stancem Jakova Gotovca, što čini dobrodošao repertoarni potez s kakvim bi valjalo nastaviti, možda prema nekom festivalu opernih jednočinki.

Josipa Bilić kao grofica Suzana i Matija Meić kao grof Gil / Snimila Mara Bratoš

Talijansko-njemački skladatelj Ermanno Wolf-Ferrari (1876 –1948), sin oca Bavarca i majke Venecijanke, proveo je dio života u Italiji, a dio u zemljama njemačkoga govornog područja. Prvih desetljeća 20. stoljeća stvorio je posebnu vrstu dražesne, umjereno satirične i po specifičnom stilu prepoznatljive komične opere, od kojih je većina skladana na libreta što se temelje na Goldonijevim commedijama dell’arte. Njegov prvi uspjeh bile su Znatiželjne žene praizvedene 1903. godine u Münchenu. U laskavim kritikama za tu operu skladatelja se čak nazivalo novooživljenim Mozartom. Jedno od njegovih najuspješnijih i najviše izvođenih djela Suzanina tajna (Il segreto di Susanna), na libreto Enrica Goliscianija, također je praizvedena u Münchenu 1909, a zatim je izvođena u Metropolitanu i Scali, gdje su praizvedene tri od petnaest njegovih opera.

Ermanno Wolf-Ferrari poznat je po virtuoznom sažimanju različitih glazbenih utjecaja, od Rossinija i Donizettija do Verdija, Wagnera i Puccinija. U Suzaninoj tajni rezultat je profinjeno instrumentirana partitura komične opere lirskih ugođaja što ih prekidaju dramatski ispadi ljubomore grofa Gila koji, zbog mirisa duhana u kući, sumnja da ga supruga vara. Ljupka glazba, na način salonskih opera Richarda Straussa, vodi do kraja te zapravo frivolne pričice i pretvara je u mali dragulj: grofica Suzana ustvari potajno puši, što ne bi smjela, i uopće nema ljubavnika. U happy endu supružnici opraštaju jedno drugome i zaklinju se na vječnu ljubav, uz cigaretu.

Režija Saše Broz, scenografske intervencije Sare Haas, kostimi Mije Popovske, koreografske intervencije Nastasje Štefanić Kralj te glumci Andrija Nazlić i Gloria Dubelj u ulogama sluge Santea i sobarice stopili su se i zaokružili svekoliku ljupkost što je izvirala iz scenske, ali i iz glazbene izvedbe. Dirigent Ivo Lipanović osigurao je cizelirano muziciranje orkestra, posebice u delikatnim dionicama gudača, sa solima koncertne majstorice Vlatke Peljhan, ali i pojedinih drugih solo instrumenata. Nad orkestralnom koprenom razlijevao se, poput plemenita pjenušca, prekrasan lirski sopran Josipe Bilić, nježan i milozvučan. Mlada je sopranistica, zahvaljujući nizu zapaženih nastupa u posljednje vrijeme, upravo primljena, i to zasluženo, u solistički ansambl zagrebačke Opere. Zdušno je igrala zdvojnu ženu ljubomorna supruga kojega je glasom i pjevački također vrlo lijepo i uvjerljivo interpretirao bariton Matija Meić, glumački u rasponu od razljućenog do pomirljivog muža.

Na prvoj reprizi 6. srpnja izveden je i Gotovčev Stanac, također pod autoritativnim ravnanjem maestra Ive Lipanovića. Isti scenski prostor dobio je sasvim drugačije konotacije (režija Hrvoja Korbara, scenografske intervencije Zdravke Ivandije Kirigin, kostimi Ane Fucijaš, koreografija Petre Hrašćanec), primjerene Gotovčevu dubrovačkom opernom scherzu. Na čelu razigranog ansambla zagrebačke Opere (zborovođa Luka Vukšić) bili su raspjevani tenor Domagoj Dorotić u ulozi Điva i raspoloženi bas-bariton Ozren Bilušić u naslovnoj ulozi. Sudjelovali su Marin Čargo kao Miho i Mario Bokun kao Vlaho, te Josipa Bilić u ulozi Danice.

Obje su se operne jednočinke, iako stilski vrlo raznorodne, odlično sljubile u zajedničku opernu večer i publici pružile obilje ugodnih trenutaka i užitka u profinjenosti njihovih finih komičnih elemenata, donesenih s ukusom, bez pretjerivanja.

Nova sezona zagrebačkog HNK počinje međunarodnim Zagrebačkim opernim festivalom koji se održava od 9. do 21. rujna. Uz dvije zagrebačke operne produkcije, na programu su predstave četiriju gostujućih inozemnih opernih ansambala.